+385 (0) 1 2446 721 info@hannainst.hr

Ribe su među najcjenjenijim namirnicama u mnogim kulturama svijeta. Sve više ljudi uključuje ribu u redovitu prehranu kao izvor proteina. Dok potražnja za ribom raste, količina ribe u prirodnim vodama se smanjuje. U ribnjacima se nerijetko iscrpe zalihe prije nego se riblja populacija uspije oporaviti. Ovaj problem nazivamo pretjeranim izlovom ribe. Do pretjeranog izlova ribe dolazi najčešće u ribnjacima gdje su popularne vrste riba poput tune i lososa, koje se koriste za pripremu sushija i drugih delikatesa.

Zbog povećanja cijena, kao i zabrinutosti zbog pretjeranog izlova, sve više i više potrošača i kuhara okreću se akvakulturi kako bi osigurali ribu iz vlastitog uzgoja. Uzgoj riba kroz akvakulturu omogućava opskrbu ribom bez ugrožavanja prirodnih ribnjaka. 

Akvakultura predstavlja podvodni uzgoj prije svega. Mnoge vrste poput školjki, riba čak i vodenih biljki mogu se uzgajati na ovaj način. Tilapia i som su popularne vrste riba zbog jednostavnosti uzgoja. Hrane se biljem stoga je njihov uzgoj jeftiniji od uzgoja npr. jastoga, koji se hrani drugim ribama. Tilapia i som su blagog okusa, što odgovara većini ljudi.

Kvaliteta vode je od ključne važnosti za uspješan uzgoj ribe. Ribe unutar vodenih sustava žive, dišu i hrane se, stoga posljedično izlučuju otpad u vodu. Jedan od najvećih nusprodukta otpada je amonijak (NH₃).

Amonijak je veoma toksičan za ribe, čak i mala količina od 0.02 mg/L izaziva toksične posljedice kod pojedinih vrsta. Srećom, kada amonijak uđe u vodu, dio se ionizira u amonijum (NH₄+), dok ostatak ostaje u obliku amonijaka. Količina amonijaka koji postane amonij NH₄+, ovisi o pH vrijednosti. Dok pH pada, količina amonija se povećava. Amonij je manje štetan za ribe, stoga je važno pratiti pH i količinu amonijaka, kako bi se odredilo koliko je amonijaka ionizirano u manje štetni amonij i koliko je ostalo u prvotnom obliku.

Akvakulturisti najčešće održavaju ukupan udio amonijaka (amonij i amonijak) ispod 3ppm u akvarijima. Nizak udio se održava mikroorganizmima koji metaboliraju amonijak u nitrate. Neki koriste i amonijev dušik za istovremeni uzgoj biljaka. Ovaj proces predstavlja akvaponij.

Amonij i amonijak mogu se mjeriti Nesslerovom metodom. Nesslerova metoda podrazumijeva reagens koji reagira sa amonijem i amonijakom te stvara žuto-smeđi spoj. Intenzitet boje direktno je povezan sa koncentracijom amonija i amonijaka u vodi. Fotometar se koristi za određivanje intenziteta boje, kako bi se izbjegla subjektivnost ljudskog oka.


Uzgajivač tilapie kontaktirao je Hanna Instruments tražeći metodu kojom bi mjerio ukupan amonijak. Koristio je test trakice kako bi pratio pH, ali se ta metoda pokazala nepouzdanom i teškom za praćenje. Korisnik je želio da instrument mjeri točno i pouzdano, zbog proširenja uzgajališta i dodavanja bazena za više riba. Tehnički prodajni predstavnik predložio je HI83303 fotometar za akvakulturu. Sa HI83303, korisnik je mogao izmjeriti ne samo amonijak, već i druge važne parametre poput nitrata, fosfata i alkalnosti. Korisnik je bio oduševljen mogućnošću  fotometra da se spaja na profesionalnu pH elektrodu, što omogućava kvalitetno mjerenje u laboratoriju kao nadopuna njegovom sustavu praćenja vrijednosti. Dodatno, određivanje pH i temperature pomoću elektrode olakšalo je održavanje potrebne pH vrijednosti za određivanje udjela amonija i amonijaka. Ugrađeni timer i CAL Check™ kivete za apsorbanciju osiguravaju ponovljivost rezultata i ispravan rad svih komponenti. Korisnik je zadovoljan jednostavnošću uporabe i mogućnošću mjerenja mnogih parametara na multiparametarskom fotometru HI83303.

Fotometar za akvakulturu